Aktualnosti
Mannheim, 12. - 14.12.2025 - Na poziv vlč. Roberta Ružića, vrhbosanski nadbiskup u miru Vinko kardinal Puljić posjetio je našu misiju i vodio duhovnu obnovu. Uz kardinala su u posjeti bili i vlč. dr. sc. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije i dr. sc. s. Kata Ostojić, ravnateljica ustanova za odgoj i obrazovanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije.
U trodnevnoj duhovnoj obnovi od petka 12. do nedjelje, 14. prosinca, kardinal je održao nagovore u crkvi St. Juliane (Mosbach) u petak i u crkvi St. Albert (Heidelberg) u nedjelju poslijepodne. Središnji dio duhovne obnove bio je u subotu i nedjelju u crkvi Hl. Geist (Mannheim). Na temelju velikog životnog iskustva kao duhovnika, svećenika i biskupa, kardinal je tokom trodnevne duhovne obnove govorio o različitim temama, naglasak je usmjerio važnosti bračnoga života te obitelji koji se danas nalaze pred bezbrojnim izazovima suvremenog društva. često citirajući Bibliju, napominje kako postoji puno situacija koje mogu naštetiti braku, navedene se samo mogu izbjeći dobrom komunikacijom, iskrenim razgovorima u ljubavi te spremnošću na opraštanje.
Za vrijeme duhovne obnove uz svetu misu i euharistijsko klanjanje, vjernicima je na raspolaganju bilo nekoliko svećenika za sakrament ispovijedi kojem je pristupio velik broj vjernika.
HKM Mannheim-Mosbach okuplja oko 12 500 hrvatskih vjernika katolika koji najvećim dijelom dolaze s područja Bosne i Hercegovine. Misija je u listopadu 2022. proslavila 50. obljetnicu postojanja, a o njezinoj vitalnosti govori i činjenica da svake godine prosječno ima preko 50 prvopričesnika te 70 krizmanika. Godišnje se krsti približno pedesetero djece. Misa na hrvatskom jeziku slavi se radnim danom u kapelici Bl. Ivana Merza koja se nalazi u sastavu misijskih prostora u Mannheimu dok se za vikend slavi u tri grada koje misija pokriva. Istovremeno se održava i kateheza te drugi pastoralni programi.
Mannheim, 14.01.2024 - Nakon fantastične pobjede od nevjerojatnih 39:29 protiv Španjolske, HRVATSKA rukometna reprezentacija danas igra utakmicu drugog kola grupne faze Europskog prvenstva.
Prije večeraašnje utakmice protiv Austrije (u 20:30 sati) jedan dio rukometne reprezentacije i uprave nazočio je Svetoj Misi i blagoslovu naše katoličke misije u crkvi Sv. Duha u Mannheimu.
Po završetku misnog slavlja voditelj HKM Mannheim - Mosbach don Robert Ružić poželio je rukometašima puno uspjeha u večerašnjem 'nelakom' susretu te obećao punu podršku članova naše misije koji i večeras čine najveći dio gledatelja u SAP-Areni.
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach od 15. do 17. prosinca upriličena je duhovna obnova koju su predvodili rektor i ekonom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.
Na poziv vlč. Roberta Ružića, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić i ekonom vlč. Josip Papak vodili su duhovnu obnovu u HKM Mannheim-Mosbach na temu „Obitelj – društvo – Crkva“.
Unatoč aktualnoj situaciji s koronavirusom i dosta visokoj stopi zaraze u Mannheimu, Slavlje Krizme ipak je održano u 8. i 9. svibnja 2021.
Sakrament svete potvrde i misno slavlje predslavio je uzoriti Vinko kardinal Puljić. U crkvi Sv. Duha (Heilig Geist) kardinal je u ova dva dana u dvije grupe krizmao ukupno 69 krizmanika u Mannheimu.
Sakrament svete potvrde u Mosbachu u crkvi St. Josef primilo je 19 krizmanika.
Više u "FOTO-GALERIJI"
- Prof. dr. Zdenko Spajić (Rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa) rođen je 11. srpnja 1968. godine u Gradačcu, župa Garevac. Filozofski dio studija završio na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, nakon čega studij nastavlja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Innsbrucku (Austrija). Diplomirao je u svibnju 1994. godine. Iste godine je zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije te kroz tri godine obavlja različite službe u Vrhbosanskom nadbiskupskom ordinarijatu.
Godine 1997. upućen je na Katoličko sveučilište Amerike (The Catholic University of America) u Washington, DC gdje je licencirao iz područja moralne teologije u svibnju 2000. godine.
Doktorat postiže 2004. godine također iz moralne teologije disertacijom pod naslovom The Legitimate Use of Force: The Search For a New Approach to International Conflict Resolution in the Writings of John Paul II. Tijekom cjelokupnoga studija, uža specijalizacija mu je bila socijalni nauk Crkve i socijalna etika. Po povratku u Vrhbosansku nadbiskupiju, preuzima službu kancelara (2004.-2008.) te je istovremeno obnašao službu ravnatelja „Međupomoći“ i direktora Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije (2006.-2007.). Od 2006. godine predaje na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Bio je dekan VKT od ak. godine 2008./2009. do njezina promaknuća u Katolički bogoslovni fakultet. Uz službu na KBF-u, obavljao je i službu župnika u Prudu (2012.-2015.) i Ilijašu (2015.- 2019.). Od srpnja 2019. obnaša službu rektora u Vrhbosankom bogoslovnom sjemeništu.
- don Josip Papak rođen je 3. listopada 1997. u Mostaru od oca Ivana i majke Ružice rođ. Galić. Dolazi iz župe Presvetog Srca Isusova Prozor. Kršten je u župi Gračac, a sakramente Prve svete Pričesti i Potvrde primio je u župi Prozor.
Obitelj mladomisnika Josipa živi u obiteljskoj kući u Prozoru. Roditeljima Ivanu i Ružici osim vlč. Josipa dragi Bog podario je još i dvije mlađe kćeri Moniku i Natali. Mladomisnik Josip, polazio je OŠ Marka Marulića u Prozoru, a malo sjemenište i gimnaziju pohađao je u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku. Nakon toga upisao je filozofsko-teološki studij na KBF-u u Sarajevu gdje je uspješno diplomirao 21. rujna 2021. i stekao akademsku titulu magistar teologije.Službu lektorata i akolitata primio je u Vrhbosnskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.
Za đakona je zaređen 24. listopada 2021. u vrhbosanskoj prvostolnici Srca Isusova u Sarajevu, a đakonski praktikum imao je u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu i župi Presvetog Trojstva Novo Sarajevo. Sveti red prezbiterata primio je 29. lipnja 2022 godine po rukama vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kardinala Puljića u sarajevskoj katedrali. Poslije ređenja, mladomisnik Josip imenovan je ekonomom u Vrhbosnanskom bogoslovnom sjemeništu Sarajevo
"Liturgija je slavljenje Kristova otajstva, posebno njegova vazmenoga otajstva. U njoj se označuje i ostvaruje posvećenje ljudi vršenjem svećeničke službe Isusa Krista, što je obavlja Kristovo otajstveno Tijelo, tj. glava i udovi, javnim štovanjem kakvo dolikuje Bogu. Liturgija, osobito sveti čin, vrhunac je kojemu teži djelatnost Crkve i ujedno je izvor iz kojega proistječe njezina životna snaga.
Po liturgiji Krist nastavlja u svojoj Crkvi, s njom i po njoj djelo našega otkupljenja. Sakramentalni red spasenja sastoji se u posredovanju (ili priopćavanju) plodova Kristova otkupljenja slavljenjem sakramenata Crkve, ponajviše euharistije, "dok on ne dođe" (1 Kor 11,26). U liturgiji nas Otac obasipa svojim blagoslovom u svomu utjelovljenom Sinu, za nas umrlom i uskrsnulom, te u naša srca izlijeva Duha Svetoga.
Istodobno Crkva slavi Oca klanjanjem, hvalom i zahvaljivanjem te moli za dolazak njegova Sina i Duha Svetoga. U liturgiji Crkve Krist označuje i ostvaruje ponajprije svoje vazmeno otajstvo. Darom Duha Svetoga predao je apostolima i njihovim nasljednicima moć ostvarivanja djela spasenja po euharistijskoj žrtvi i sakramentima u kojima on sam djeluje kako bi svoju milost udijelio vjernicima svih vremena i po cijelome svijetu.
U liturgiji se obistinjuje najuža suradnja Duha Svetoga i Crkve. Duh Sveti pripravlja Crkvu da susretne svoga Gospodina, vjeri zajednice doziva u pamet i objavljuje Krista, uprisutnjuje i posadašnjuje Kristovo otajstvo, sjedinjuje Crkvu s Kristovim životom i poslanjem te daje da se u njoj množe plodovi zajedništva." (KKC kompendij, br. 218-223).
Bl. Ivan Merz ostavio nam je u svojim člancima prekrasne definicije o liturgiji tako je kršćansko bogoslužje:
"projekcija neba na zemlju"
„Njezine molitve i kretnje, njezine melodije i njezini miomirisi projekcije su Neba na zemlju, fotografije su unutarnjega Božjega života. U liturgiji najlakše možemo spoznati sve ljepote unutarnjega života Božjega; po liturgiji najočitije spoznajemo da je Bog, tvorac svjetova, Bog stroge Pravednosti, Bog ljubavi, također Bog apsolutne ljepote koja nas opaja svojim sjajem i blistavilom i koja nam čini sve teškoće naše vjere, sve križeve i sramote mnogo lakšima.";
"razgovor Zaručnice i Božanskog Zaručnika"
„službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove, razgovor između Zaručnice i Božanskoga Zaručnika.";
"umjetnički refleks unutarnjeg Božjega života“
„Ona bez prestanka, dan i noć, zimi i ljeti od generacije do generacije svira poput kakvoga orijaškog orkestra i šalje svoje raznoglasne zvukove i melodije natrag prema začetniku. Liturgija je dakle umjetnost 'par excellence', jer je ona život, kao što je i naš Gospodin živ";
"Duh Sveti inspirator liturgije"
„da je liturgija u svojoj veličajnoj i raznoličnoj cjelini najdivnije umjetničko djelo, prožeto i vođeno Duhom Svetim, posvećeno vjekovima svetoga života u Crkvi i vječito puno neusporedivoga čara.“;
"liturgijom se svaka duša odgaja“
„Liturgija ima prema tome veliko odgojno značenje i s punim pravom možemo reći da je Rimski misal najpedagoškije djelo što ga imamo: on je pedagogija 'par excellence'.";
"sve stvoreno usmjereno prema liturgiji“
„Liturgija je u neku ruku projekcija neba na zemlju. Sam Bog - presv. Euharistija - središte je liturgije. Svećenstvo i narod obavlja razne kretnje, čita divne molitve, krasi hram Božjim cvijećem i djelima svih umjetnosti. Nema nijedne stvari na cijelom svijetu, niti ijednog zvanja među ljudima, koje ne bi surađivalo kod božanske liturgije. Cijele kretnje svemira, sav žar sunca, svi vjetrovi i sve kiše napokon dovode do toga, da pšenica sazori, koja će postati nosiocem samoga Boga. Seljaci i vinogradari pripravljaju svete česti, pobožne duše priređuju raznovrsna misna ruha, zlatari izrađuju kaleže, slikari nabožne slike, kipari kipove itd. A sam trojedini Bog nadahnjujući Crkvu stvarao je sv. Liturgiju, koja nosi na sebi pečat trojednosti."
Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:
"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.
Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da zahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106 ).
Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:
"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.
To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.
Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da yahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106).
Bog je "blagoslovio i posvetio dan subotnji" (Izl 20,11) kako bi se spominjali Božjega počinka i Saveza kojega je Bog sklopio s Izraelskim narodom kojega je izveo iz Egipatskog sužanjstva. Isus poštuje svetost subote dajući pravo tumačenje: "Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote" (Mk 2,27).
Kršćani su zamjenili subotu nedjeljom jer je to dan Kristova uskrsnuća.
U kompendiju Katekizma katoličke Crkve u broju 452 stoji: "Kao "prvi dan u tjednu" (Mk 16,2) ona podsjeća na prvo stvaranje, kao "osmi dan" koji slijedi nakon subote, označuje novo stvaranje, započeto Kristovim uskrsnućem.
Tako je za kršćane postala prvi među svim danima i blagdanima: dan Gospodnji, u kojion svojim Vazmom ispunja duhovnu istinu židovske subote i navjećuje čovjekov vječni počinak u Bogu".
Kompendij Katekizma katoličke Crkve u brojevima 453 i 454 govori o tome kako svetkovati nedjelju te zašto je važno da bude priznata kao blagdan:
"Kršćani svetkuju nedjelju i zapovjedane blagdane sudjelovanjem u Gospodnjoj euharistiji, uzdržavanjem od onih poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu i pomućuju radost dana Gospodnjega ili potreban odmor duše i tjela. Dopuštene su one djelatnosti koje su vezane uz obiteljske potrebe i službe od velike društvene dobrobiti, samo da ne stvaraju navike štetne za svetkovanje nedjelje, za obiteljski život i za zdravlje." (453)
"Da svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za vjerski, obiteljski, kulturni i društveni život, da raspolažu vremenom za razmatranje, razmišljanje, šutnju i učenje, da se mogu posvetiti dobrim djelima, posebice u korist bolesnih i siromašnih." (454).
- D6, 9 - 11, 68159 Mannheim
- Bleichstr. 5, 74821 Mosbach
+49 (0) 621 15 12 57 (Mannheim)
+49 (0) 621 12 59 630 (Mosbach)
+49 (0) 621 257 16
