Liturgija

Aktualnosti

Mannheim, 8. svibanj 2021
Sveta krizma u Mannheimu

Unatoč aktualnoj situaciji s koronavirusom i dosta visokoj stopi zaraze u Mannheimu, Slavlje Krizme ipak je održano u  8. i  9. svibnja 2021.
Sakrament svete potvrde i  misno slavlje predslavio je uzoriti Vinko kardinal Puljić.

U crkvi Sv. Duha (Heilig Geist) kardinal je u ova dva dana u  dvije grupe krizmao ukupno 69 krizmanika u Mannheimu.

Više u       "FOTO-GALERIJI"

Mosbach, 9. svibanj 2021
Sveta krizma u Mosbachu

Slično Mannheimu, uz obavezno pridržavanje svih epidemioloških mjera, Krizmeno slavlje u Mosbachu održano je u nedjelju 9. svibnja 2021.
Krizmeno i misno slavlje u crkvi St. Josef predvodio je kardinal Vinko Puljić. Sakrament svete potvrde u Mosbachu primilo je 19 krizmanika.

Nakon svete mise,  kardinal se kratko zadržao s okupljenim vjernicima koji su ga srdačno dočekali te uručili prigodne darove njemu, kao i voditelju misije vlč. Robert Ružiću.

HKM MAMO

HKM  MAMO video kanal
Pogledajte više na našem YouTube kanalu!

Liturgija - slavljenje Kristova otajstva

"Liturgija je slavljenje Kristova otajstva, posebno njegova vazmenoga otajstva. U njoj se označuje i ostvaruje posvećenje ljudi vršenjem svećeničke službe Isusa Krista, što je obavlja Kristovo otajstveno Tijelo, tj. glava i udovi, javnim štovanjem kakvo dolikuje Bogu. Liturgija, osobito sveti čin, vrhunac je kojemu teži djelatnost Crkve i ujedno je izvor iz kojega proistječe njezina životna snaga.
Po liturgiji Krist nastavlja u svojoj Crkvi, s njom i po njoj djelo našega otkupljenja. Sakramentalni red spasenja sastoji se u posredovanju (ili priopćavanju) plodova Kristova otkupljenja slavljenjem sakramenata Crkve, ponajviše euharistije, "dok on ne dođe" (1 Kor 11,26). U liturgiji nas Otac obasipa svojim blagoslovom u svomu utjelovljenom Sinu, za nas umrlom i uskrsnulom, te u naša srca izlijeva Duha Svetoga.
Istodobno Crkva slavi Oca klanjanjem, hvalom i zahvaljivanjem te moli za dolazak njegova Sina i Duha Svetoga. U liturgiji Crkve Krist označuje i ostvaruje ponajprije svoje vazmeno otajstvo.

Darom Duha Svetoga predao je apostolima i njihovim nasljednicima moć ostvarivanja djela spasenja po euharistijskoj žrtvi i sakramentima u kojima on sam djeluje kako bi svoju milost udijelio vjernicima svih vremena i po cijelome svijetu.

U liturgiji se obistinjuje najuža suradnja Duha Svetoga i Crkve. Duh Sveti pripravlja Crkvu da susretne svoga Gospodina, vjeri zajednice doziva u pamet i objavljuje Krista, uprisutnjuje i posadašnjuje Kristovo otajstvo, sjedinjuje Crkvu s Kristovim životom i poslanjem te daje da se u njoj množe plodovi zajedništva." (KKC kompendij, br. 218-223).


Bl. Ivan Merz ostavio nam je u svojim člancima prekrasne definicije o liturgiji tako je kršćansko bogoslužje:

"projekcija neba na zemlju"
„Njezine molitve i kretnje, njezine melodije i njezini miomirisi projekcije su Neba na zemlju, fotografije su unutarnjega Božjega života. U liturgiji najlakše možemo spoznati sve ljepote unutarnjega života Božjega; po liturgiji najočitije spoznajemo da je Bog, tvorac svjetova, Bog stroge Pravednosti, Bog ljubavi, također Bog apsolutne ljepote koja nas opaja svojim sjajem i blistavilom i koja nam čini sve teškoće naše vjere, sve križeve i sramote mnogo lakšima.";

"razgovor Zaručnice i Božanskog Zaručnika"
„službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove, razgovor između Zaručnice i Božanskoga Zaručnika.";

"umjetnički refleks unutarnjeg Božjega života“
„Ona bez prestanka, dan i noć, zimi i ljeti od generacije do generacije svira poput kakvoga orijaškog orkestra i šalje svoje raznoglasne zvukove i melodije natrag prema začetniku. Liturgija je dakle umjetnost 'par excellence', jer je ona život, kao što je i naš Gospodin živ";

"Duh Sveti inspirator liturgije"
„da je liturgija u svojoj veličajnoj i raznoličnoj cjelini najdivnije umjetničko djelo, prožeto i vođeno Duhom Svetim, posvećeno vjekovima svetoga života u Crkvi i vječito puno neusporedivoga čara.“;

"liturgijom se svaka duša odgaja“
„Liturgija ima prema tome veliko odgojno značenje i s punim pravom možemo reći da je Rimski misal najpedagoškije djelo što ga imamo: on je pedagogija 'par excellence'.";

"sve stvoreno usmjereno prema liturgiji“
„Liturgija je u neku ruku projekcija neba na zemlju. Sam Bog - presv. Euharistija - središte je liturgije. Svećenstvo i narod obavlja razne kretnje, čita divne molitve, krasi hram Božjim cvijećem i djelima svih umjetnosti. Nema nijedne stvari na cijelom svijetu, niti ijednog zvanja među ljudima, koje ne bi surađivalo kod božanske liturgije. Cijele kretnje svemira, sav žar sunca, svi vjetrovi i sve kiše napokon dovode do toga, da pšenica sazori, koja će postati nosiocem samoga Boga. Seljaci i vinogradari pripravljaju svete česti, pobožne duše priređuju raznovrsna misna ruha, zlatari izrađuju kaleže, slikari nabožne slike, kipari kipove itd. A sam trojedini Bog nadahnjujući Crkvu stvarao je sv. Liturgiju, koja nosi na sebi pečat trojednosti."

Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:

"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.

Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da zahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106 ).

Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:
"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.
To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.

Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da yahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106). 

Bog je "blagoslovio i posvetio dan subotnji" (Izl 20,11) kako bi se spominjali Božjega počinka i Saveza kojega je Bog sklopio s Izraelskim narodom kojega je izveo iz Egipatskog sužanjstva. Isus poštuje svetost subote dajući pravo tumačenje: "Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote" (Mk 2,27).
Kršćani su zamjenili subotu nedjeljom jer je to dan Kristova uskrsnuća.
U kompendiju Katekizma katoličke Crkve u broju 452 stoji: "Kao "prvi dan u tjednu" (Mk 16,2) ona podsjeća na prvo stvaranje, kao "osmi dan" koji slijedi nakon subote, označuje novo stvaranje, započeto Kristovim uskrsnućem.
Tako je za kršćane postala prvi među svim danima i blagdanima: dan Gospodnji, u kojion svojim Vazmom ispunja duhovnu istinu židovske subote i navjećuje čovjekov vječni počinak u Bogu".

 Kompendij Katekizma katoličke Crkve u brojevima 453 i 454 govori o tome kako svetkovati nedjelju te zašto je važno da bude priznata kao blagdan:
"Kršćani svetkuju nedjelju i zapovjedane blagdane sudjelovanjem u Gospodnjoj euharistiji, uzdržavanjem od onih poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu i pomućuju radost dana Gospodnjega ili potreban odmor duše i tjela. Dopuštene su one djelatnosti koje su vezane uz obiteljske potrebe i službe od velike društvene dobrobiti, samo da ne stvaraju navike štetne za svetkovanje nedjelje, za obiteljski život i za zdravlje." (453)
"Da svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za vjerski, obiteljski, kulturni i društveni život, da raspolažu vremenom za razmatranje, razmišljanje, šutnju i učenje, da se mogu posvetiti dobrim djelima, posebice u korist bolesnih i siromašnih." (454).

© Copyright 2025 Mobirise - All Rights Reserved