Liturgija

Aktualnosti

Mannheim, 14.01.2024 
Hrvatski rukometaši nazočili svetoj misi

Mannheim, 14.01.2024 - Nakon fantastične pobjede od nevjerojatnih 39:29 protiv Španjolske, HRVATSKA rukometna reprezentacija danas igra utakmicu drugog kola grupne faze Europskog prvenstva.

Prije večeraašnje utakmice protiv Austrije (u 20:30 sati) jedan dio rukometne reprezentacije i uprave nazočio je Svetoj Misi i blagoslovu naše katoličke misije u crkvi Sv. Duha u Mannheimu.
Po završetku misnog slavlja voditelj HKM Mannheim - Mosbach don Robert Ružić poželio je rukometašima puno uspjeha u večerašnjem 'nelakom' susretu te obećao punu podršku članova naše misije koji i večeras čine najveći dio gledatelja u SAP-Areni.

Mannheim, 15. prosinca 2023
Duhovna obnova u našoj misiji

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach od 15. do 17. prosinca upriličena je duhovna obnova koju su predvodili rektor i ekonom Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Na poziv vlč. Roberta Ružića, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić i ekonom vlč. Josip Papak vodili su duhovnu obnovu u HKM Mannheim-Mosbach na temu „Obitelj – društvo – Crkva“.

Mannheim, 8/9 svibanj 2021
Sveta krizma u Mannheimu i Mosbachu

Unatoč aktualnoj situaciji s koronavirusom i dosta visokoj stopi zaraze u Mannheimu, Slavlje Krizme ipak je održano u  8. i  9. svibnja 2021.
Sakrament svete potvrde i  misno slavlje predslavio je uzoriti Vinko kardinal Puljić. U crkvi Sv. Duha (Heilig Geist) kardinal je u ova dva dana u  dvije grupe krizmao ukupno 69 krizmanika u Mannheimu.
Sakrament svete potvrde u Mosbachu u crkvi St. Josef primilo je 19 krizmanika.

Više u       "FOTO-GALERIJI"

Duhovna obnova u našoj misiji

Mannheim, 15. - 17.12.2023  - Na poziv vlč. Roberta Ružića, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić i ekonom vlč. Josip Papak vodili su duhovnu obnovu u HKM Mannheim-Mosbach na temu „Obitelj – društvo – Crkva“.
Duhovna obnova započela je u petak, 15. prosinca, u crkvi St. Juliana u Mosbachu pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio ekonom Josip, nakon čega je uslijedila pojedinačna ispovijed i misno slavlje koje je zaključeno klanjanjem pred Presvetim. Nakon svete mise rektor Spajić održao je razmatranje u kojem je govorio o ulozi i zadaćama obitelji te njezinu značenju za društvo i Crkvu.
Drugi dan obnove odvijao se u crkvi Heiliger Geist u Mannheimu. Veliki broj vjernika sudjelovao je u prijepodnevnom i popodnevnom terminu duhovne obnove koja je imala istu struktura kao i dan ranije.
Na Treću nedjelju došašća slavljene su svete mise u crkvama St. Joseph u Mosbachu, Hl. Geist u Mannheimu te St. Albert u Heidelbergu gdje je prije misnog slavlja održano pokorničko bogoslužje i pojedinačna ispovijed a nakon mise razmatranje. Duhovna obnova je završila u večernjim satima kada su nazočni imali mogućnost osobnog razgovora s voditeljima te zaključnim razmatranjem.
HKM Mannheim-Mosbach okuplja oko 12 500 hrvatskih vjernika katolika koji najvećim dijelom dolaze s područja Bosne i Hercegovine. Misija je u listopadu 2022. proslavila 50. obljetnicu postojanja, a o njezinoj vitalnosti govori i činjenica da je ove godine imala 51 prvopričesnika te 72 krizmanika. Svake godine se krsti približno pedesetero djece.
Misa na hrvatskom jeziku slavi se radnim danom u kapelici Bl. Ivana Merza koja se nalazi u sastavu misijskih prostora u Mannheimu dok se za vikend slavi u tri grada koje misija pokriva. Istovremeno se održava i kateheza te drugi pastoralni programi.
Vlč. Robert naglašava potrebu još jednog hrvatskog svećenika što bi značajno olakšalo i obogatilo pastoralni rad s mnogobrojnim hrvatskim vjernicima na području ove misije.


- Prof. dr. Zdenko Spajić (Rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa) rođen je 11. srpnja 1968. godine u Gradačcu, župa Garevac. Filozofski dio studija završio na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, nakon čega studij nastavlja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Innsbrucku (Austrija). Diplomirao je u svibnju 1994. godine. Iste godine je zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije te kroz tri godine obavlja različite službe u Vrhbosanskom nadbiskupskom ordinarijatu.
Godine 1997. upućen je na Katoličko sveučilište Amerike (The Catholic University of America) u Washington, DC gdje je licencirao iz područja moralne teologije u svibnju 2000. godine.
Doktorat postiže 2004. godine također iz moralne teologije disertacijom pod naslovom The Legitimate Use of Force: The Search For a New Approach to International Conflict Resolution in the Writings of John Paul II. Tijekom cjelokupnoga studija, uža specijalizacija mu je bila socijalni nauk Crkve i socijalna etika. Po povratku u Vrhbosansku nadbiskupiju, preuzima službu kancelara (2004.-2008.) te je istovremeno obnašao službu ravnatelja „Međupomoći“ i direktora Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije (2006.-2007.). Od 2006. godine predaje na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji. Bio je dekan VKT od ak. godine 2008./2009. do njezina promaknuća u Katolički bogoslovni fakultet. Uz službu na KBF-u, obavljao je i službu župnika u Prudu (2012.-2015.) i Ilijašu (2015.- 2019.). Od srpnja 2019. obnaša službu rektora u Vrhbosankom bogoslovnom sjemeništu.
 
- don Josip Papak  rođen je 3. listopada 1997. u Mostaru od oca Ivana i majke Ružice rođ. Galić. Dolazi iz župe Presvetog Srca Isusova Prozor. Kršten je u župi Gračac, a sakramente Prve svete Pričesti i Potvrde primio je u župi Prozor.
Obitelj mladomisnika Josipa živi u obiteljskoj kući u Prozoru. Roditeljima Ivanu i Ružici osim vlč. Josipa dragi Bog podario je još i dvije mlađe kćeri Moniku i Natali. Mladomisnik Josip, polazio je OŠ Marka Marulića u Prozoru, a malo sjemenište i gimnaziju pohađao je u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku. Nakon toga upisao je filozofsko-teološki studij na KBF-u u Sarajevu gdje je uspješno diplomirao 21. rujna 2021. i stekao akademsku titulu magistar teologije.Službu lektorata i akolitata primio je u Vrhbosnskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.
Za đakona je zaređen 24. listopada 2021. u vrhbosanskoj prvostolnici Srca Isusova u Sarajevu, a đakonski praktikum imao je u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu i župi Presvetog Trojstva Novo Sarajevo. Sveti red prezbiterata primio je 29. lipnja 2022 godine po rukama vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kardinala Puljića u sarajevskoj katedrali. Poslije ređenja, mladomisnik Josip imenovan je ekonomom u Vrhbosnanskom bogoslovnom sjemeništu Sarajevo

Liturgija - slavljenje Kristova otajstva

"Liturgija je slavljenje Kristova otajstva, posebno njegova vazmenoga otajstva. U njoj se označuje i ostvaruje posvećenje ljudi vršenjem svećeničke službe Isusa Krista, što je obavlja Kristovo otajstveno Tijelo, tj. glava i udovi, javnim štovanjem kakvo dolikuje Bogu. Liturgija, osobito sveti čin, vrhunac je kojemu teži djelatnost Crkve i ujedno je izvor iz kojega proistječe njezina životna snaga.
Po liturgiji Krist nastavlja u svojoj Crkvi, s njom i po njoj djelo našega otkupljenja. Sakramentalni red spasenja sastoji se u posredovanju (ili priopćavanju) plodova Kristova otkupljenja slavljenjem sakramenata Crkve, ponajviše euharistije, "dok on ne dođe" (1 Kor 11,26). U liturgiji nas Otac obasipa svojim blagoslovom u svomu utjelovljenom Sinu, za nas umrlom i uskrsnulom, te u naša srca izlijeva Duha Svetoga.
Istodobno Crkva slavi Oca klanjanjem, hvalom i zahvaljivanjem te moli za dolazak njegova Sina i Duha Svetoga. U liturgiji Crkve Krist označuje i ostvaruje ponajprije svoje vazmeno otajstvo. Darom Duha Svetoga predao je apostolima i njihovim nasljednicima moć ostvarivanja djela spasenja po euharistijskoj žrtvi i sakramentima u kojima on sam djeluje kako bi svoju milost udijelio vjernicima svih vremena i po cijelome svijetu.
U liturgiji se obistinjuje najuža suradnja Duha Svetoga i Crkve. Duh Sveti pripravlja Crkvu da susretne svoga Gospodina, vjeri zajednice doziva u pamet i objavljuje Krista, uprisutnjuje i posadašnjuje Kristovo otajstvo, sjedinjuje Crkvu s Kristovim životom i poslanjem te daje da se u njoj množe plodovi zajedništva." (KKC kompendij, br. 218-223).


Bl. Ivan Merz ostavio nam je u svojim člancima prekrasne definicije o liturgiji tako je kršćansko bogoslužje:

"projekcija neba na zemlju"
„Njezine molitve i kretnje, njezine melodije i njezini miomirisi projekcije su Neba na zemlju, fotografije su unutarnjega Božjega života. U liturgiji najlakše možemo spoznati sve ljepote unutarnjega života Božjega; po liturgiji najočitije spoznajemo da je Bog, tvorac svjetova, Bog stroge Pravednosti, Bog ljubavi, također Bog apsolutne ljepote koja nas opaja svojim sjajem i blistavilom i koja nam čini sve teškoće naše vjere, sve križeve i sramote mnogo lakšima.";

"razgovor Zaručnice i Božanskog Zaručnika"
„službena molitva Crkve, službena molitva Zaručnice Kristove, razgovor između Zaručnice i Božanskoga Zaručnika.";

"umjetnički refleks unutarnjeg Božjega života“
„Ona bez prestanka, dan i noć, zimi i ljeti od generacije do generacije svira poput kakvoga orijaškog orkestra i šalje svoje raznoglasne zvukove i melodije natrag prema začetniku. Liturgija je dakle umjetnost 'par excellence', jer je ona život, kao što je i naš Gospodin živ";

"Duh Sveti inspirator liturgije"
„da je liturgija u svojoj veličajnoj i raznoličnoj cjelini najdivnije umjetničko djelo, prožeto i vođeno Duhom Svetim, posvećeno vjekovima svetoga života u Crkvi i vječito puno neusporedivoga čara.“;

"liturgijom se svaka duša odgaja“
„Liturgija ima prema tome veliko odgojno značenje i s punim pravom možemo reći da je Rimski misal najpedagoškije djelo što ga imamo: on je pedagogija 'par excellence'.";

"sve stvoreno usmjereno prema liturgiji“
„Liturgija je u neku ruku projekcija neba na zemlju. Sam Bog - presv. Euharistija - središte je liturgije. Svećenstvo i narod obavlja razne kretnje, čita divne molitve, krasi hram Božjim cvijećem i djelima svih umjetnosti. Nema nijedne stvari na cijelom svijetu, niti ijednog zvanja među ljudima, koje ne bi surađivalo kod božanske liturgije. Cijele kretnje svemira, sav žar sunca, svi vjetrovi i sve kiše napokon dovode do toga, da pšenica sazori, koja će postati nosiocem samoga Boga. Seljaci i vinogradari pripravljaju svete česti, pobožne duše priređuju raznovrsna misna ruha, zlatari izrađuju kaleže, slikari nabožne slike, kipari kipove itd. A sam trojedini Bog nadahnjujući Crkvu stvarao je sv. Liturgiju, koja nosi na sebi pečat trojednosti."

Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:

"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.

Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da zahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106 ).

Opće napomene donešene u broju 82. ”Direktorija za pastoral sakramenata u župnoj zajednici" Hrvatske biskupske konferencije glase:
"Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.
To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.

Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušajuBožju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da yahvaljuju Bogu koji ih "uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi na živu nadu (1 Pt 1,3)" (SC 106). 

Bog je "blagoslovio i posvetio dan subotnji" (Izl 20,11) kako bi se spominjali Božjega počinka i Saveza kojega je Bog sklopio s Izraelskim narodom kojega je izveo iz Egipatskog sužanjstva. Isus poštuje svetost subote dajući pravo tumačenje: "Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote" (Mk 2,27).
Kršćani su zamjenili subotu nedjeljom jer je to dan Kristova uskrsnuća.
U kompendiju Katekizma katoličke Crkve u broju 452 stoji: "Kao "prvi dan u tjednu" (Mk 16,2) ona podsjeća na prvo stvaranje, kao "osmi dan" koji slijedi nakon subote, označuje novo stvaranje, započeto Kristovim uskrsnućem.
Tako je za kršćane postala prvi među svim danima i blagdanima: dan Gospodnji, u kojion svojim Vazmom ispunja duhovnu istinu židovske subote i navjećuje čovjekov vječni počinak u Bogu".

 Kompendij Katekizma katoličke Crkve u brojevima 453 i 454 govori o tome kako svetkovati nedjelju te zašto je važno da bude priznata kao blagdan:
"Kršćani svetkuju nedjelju i zapovjedane blagdane sudjelovanjem u Gospodnjoj euharistiji, uzdržavanjem od onih poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu i pomućuju radost dana Gospodnjega ili potreban odmor duše i tjela. Dopuštene su one djelatnosti koje su vezane uz obiteljske potrebe i službe od velike društvene dobrobiti, samo da ne stvaraju navike štetne za svetkovanje nedjelje, za obiteljski život i za zdravlje." (453)
"Da svi imaju dovoljno odmora i slobodna vremena za vjerski, obiteljski, kulturni i društveni život, da raspolažu vremenom za razmatranje, razmišljanje, šutnju i učenje, da se mogu posvetiti dobrim djelima, posebice u korist bolesnih i siromašnih." (454).

© Copyright 2025 Mobirise - All Rights Reserved